Profesenel Pikinini Fid Saplaia bilong yu

 

CJ (Tianjin) Fid Co., Ltd. em i namba 7 fid fektori em CJ Grup i bin putim na wokim long Saina.

Ol bikpela prodak kategori em ful kaikai, konsentret na premiks, na ol spesifik kaikai kategori em ol kaikai bilong susu, kaikai bilong bulmakau, kaikai bilong sipsip, kaikai bilong buai, kaikai bilong ol pik, kaikai bilong ol hos, na ol narapela samting{0}}

 
  • 5% Premix Bilong Ol Pikinini Bilong Broiler
    FeatureI strongim gro na helt bilong ol broiler breeders long taim bilong brooding
    taim i putim strongpela as bilong gutpela wok bilong karim pikinini long bihain taim.
    Ol samting: Dispela prodak em i bilong ol hap we i no gat...
    lukluk moa
  • 5% Premix Bilong Breeder Broiler Growa
    nem: 5% premiks bilong 'breeder broiler grower'
    samting: promotim divelopmen bilong bun na 'immune system', mekim gut 'metabolic' helt, na putim as bilong wok bilong kamapim kiau na kamapim gutpela wok.
    Ol samting: Dispela prodak...
    lukluk moa
  • Kaikai i gat planti protin
    Nem: 35% konsentres kaikai bilong broiler
    Feature: 43% krud protin i inapim ol protin rikwaemen bilong mekim ol broiler kakaruk i kamap patpela hariap. Wanpela gutpela nutrisen fomula i miksim tasol wantaim maiz o kon.
    Ol...
    lukluk moa
  • Kaikai bilong Broiler Growa
    Nem: kaikai bilong ol 'broiler grower'
    Feature: inapim stret ol 'nutritional needs' bilong ol pikinini kakaruk taim ol i gro hariap, na dispela i putim gutpela as bilong mekim ol i kamap patpela long bihain taim.
    Ol...
    lukluk moa
  • Pinisim kaikai bilong ol broiler
    Nem: pinisa kaikai bilong ol broiler
    Feature: Ol i wokim stret bilong mekim ol 'broiler' i kamap patpela, na i mekim ol i gro hariap tru, gutpela 'feed conversion ratio', na isipela menesmen.
    Ol samting: Dispela prodak em i...
    lukluk moa
  • Broiler Starter Crumble
    Nem: 'broiler starter crumble'
    Feature: inapim stret ol 'nutritional needs' bilong ol pikinini kakaruk taim ol i gro hariap, na dispela i putim gutpela as bilong mekim ol i kamap patpela long bihain taim.
    Ol samting:...
    lukluk moa
  • 35% Broiler Centretate
    Nem: 35% konsentres kaikai bilong broiler
    Samting: 43% protin 'broiler concentrate' em i wanpela kaikai we ol i save yusim planti taim long namel na leit taim bilong karim pikinini (espeseli long taim bilong kamap...
    lukluk moa
  • 2.5% Premiks Kaikai Bilong Pikinini Kakaruk
    Nem:2.5% premiks kaikai bilong kakaruk i putim pikinini
    Standet: Dispela prodak i bihainim ol standet bilong klinim kaikai ISO9001 Kwaliti SETIFIKET,ISO22000 Setifiket bilong sefti bilong kaikai
    Kain kaikai:Premix...
    lukluk moa
  • Ol 'Chicken Layer Pellets'
    Nem: Chicken Layer Pellets
    Ol samting: Gutpela kaikai i save helpim ol kakaruk long karim pikinini. Dispela kaikai bilong taim bilong ol kakaruk i putim pikinini i gat bikpela kos-pefomens resio.
    Standet: Dispela prodak i...
    lukluk moa
  • Layer Pellets
    Nem: 'layer laying pellets'
    Ol samting: Ol i wokim long rot bilong saiens bihainim ol kaikai we ol kakaruk i save putim long taim bilong putim kiau (planti kalsium, bikpela strong, planti protin, na planti vaitamin na ol...
    lukluk moa
  • Chick Starter Feed
    Nem: 'layer chick starter' ol i brukim
    Ol samting: Gutpela kaikai, ol 'raw materials' we i klia, gutpela wok, na i gutpela tru long gro na divelopmen nid bilong ol kakaruk i gat 0-2 wik
    Standet: Dispela prodak i bihainim ol...
    lukluk moa
  • Putim kaikai bilong kirapim kakaruk
    Nem: 'layer chick starter' ol i brukim
    Ol samting: Dispela kaikai i no lukluk tasol long inapim ol besik nid bilong ol kakaruk, tasol tu em i wok long groim ol yangpela kakaruk wantaim strongpela 'digestive ability', bikpela...
    lukluk moa
Pas 123 Las
 
Bilong wanem yu ken makim mipela
 
 

Prodaksen Kapasiti

Mipela i save operet long tupela prodaksen woksop i gat 4-pela prodaksen lain, na givim wanpela kaikai prodaksen kapasiti bilong 150,000}}

 
 
 

Eksperiens bilong Indastri

Wetem ova 53 yia eksperiens long fid risej mo divelopmen, mifala i bin stanemap wan strong fandesen long fid indastri.

 
 
 

Prodak Setifikesen

Ol prodak bilong mipela i bin kisim ISO 9001, ISO 22000, na HACCP setifikesen, na inapim olgeta gutpela kwaliti tes na ol reguletori rikwaemen.

 

 

Paramita

 

Ingridient analisis i givim garanti long veliu:(long kilogram bilong prodak, analisis tolerans refrens GB standet taim yu skelim)

Vitamin A (IU)

140,000–200,000

Kolin Klorait (mg)

Bikpela long o wankain olsem 4,800

Vitamin D3 (IU)

50,000–100,000

Kopa (mg)

120–500

Vitamin E (IU)

Bikpela long o wankain olsem 550

Ain (mg)

1,300–9,000

Vitamin K3 (mg)

Bikpela long o wankain olsem 38

Zinc (mg)

800–2,400

Vitamin B1 (mg)

Bikpela long o wankain olsem 28

Manganis (mg)

1,600–3,000

Vitamin B2 (mg)

Bikpela long o wankain olsem 120

Selenium (mg)

4–10.0

Nisinamide (mg)

Bikpela long o wankain olsem 576

Methionine (%)

Bikpela long o wankain olsem 3

D-Kalsiam Pantoten (mg)

Bikpela long o wankain olsem 216

Total Fosforas (%)

Bikpela long o wankain olsem 3

Vitamin B6 (mg)

Bikpela long o wankain olsem 72

Sodium Klorait (%)

Bikpela long o wankain olsem 3-12

D-Bikotin (mg)

Bikpela long o wankain olsem 2.7

Liklik wara (%)

I no winim o wankain olsem 10 .

Komposesen bilong Ingridiens:
Lis bilong gutpela samting:Vitamin A Acetate, Vitamin D₃, DL- -Tocopheryl Acetate, Menadione Sodium Bisulfite, Ammonium sulfide nitrate, Riboflavin, Pyridoxine Hydrochloride, D-Biotin, Niacinamide, D-Calcium Pantothenate, Copper Sulfate Pentahydrate, Ferrous Sulfate Monohydrate, Zinc Sulfate Monohydrate, Manganese Sulfate Monohydrate, Sodium Selenite, Sodium Chloride, DL-Methionine, Calcium Hydrogen Phosphate, Choline Chloride, calcium carbonate, Phytase, Thymol, Butylated Hydroxytoluene (BHT), na ol narapela.
Ol karia:Rais skin, ston paura bilong Maifan.

 

 

Ol gutpela kaikai bilong Pikinini Fid

 

Komprehensiv nutrisen i mitim ol nid blong wanwan stej.

 

Ol kakaruk i gat ol narapela narapela kaikai long ol narapela narapela hap bilong putim . Wanpela gutpela premiks fomula i ken stretim ol nutrien resio bilong ol narapela narapela step. Em bai mekim gut olsem ol i putim ol kakaruk i kisim inap kaikai long olgeta step.

 

Olsem, long taim bilong putim mak long mak bilong en, ol premiks i gat planti vaitamin inap strongim mak bilong ol kakaruk i save putim mak bilong ol. Paslain long ol i kilim i dai ol premiks nutrien inap skruim ol samting bilong putim ol pikinini bilong ol pikinini bilong ol.

productcate-600-400
productcate-600-400

Impruvum imuniti mo leftemap fasin blong blokem ol sik.

 

Premix i gat ol kain kain ensaim na ol maikro-ekolojikel ejen. Ol i ken strongim imuniti bilong putim ol kakaruk na helpim ol long sakim ol sik i kisim .

 

Wetem ol sisen we i stap jenis mo klaemet, ol premix kakae we i kam antap i save help blong. I save daonem sik blong putum ol kakaruk mo daonem kost blong meresin. Hemia i save mekem saekol blong prodaksen blong eg.

Impruvum helt blong intestin; kamapim gutpela mak bilong senisim kaikai i go insait long mak bilong kaikai.

 

Ol maikro-ekolojikel ejen long premiks inap helpim long putim ol kakaruk. Ol i kamapim gutpela helt bilong bel, daijesen, na kisim kaikai i kisim i kamaut{{2} Dispela i strongim mak bilong senisim kaikai i go insait long bel bilong ol.

 

Dispela i no daunim tasol ol pipia bilong kaikai tasol em i daunim tu ol kos bilong wokim gaden. Wanpela helti bel i daunim sik bilong bel na i go moa long ol kakaruk i stap long ol kakaruk.

productcate-600-400

 

Storej mo Prekosen

 

Ol toksave:

Dispela prodak i gat stebol shelf laip. Ol liklik kala senis i no afektim prodak kwaliti.

Storej Kondisen mo Metode:

Storem folem ol rikwaemen blong klasifikesen.

Ol prodak we oli pakejem oli mas stap long wan warehaos we i kolkol, i drae, mo i gat gudfala win blong warehouse.

Noken lait bilong san i go stret. Risial bihain long yusim.

Sef Laip:

180 De (I no gat hevi) aninit long stretpela trenspot na stoa kondisen.

 

Siping
 

Ol kos bilong salim samting bai ol i skelim bihainim ples na hevi bilong paket.

Mipela i wok hat long salim olgeta oda insait long 2-pela bisnis de bihain long mipela i kisim pe.

Ol kastoma bai kisim wanpela traking namba taim ol i salim dispela paket i go pinis, bai ol i ken bihainim mak bilong ol i kisim i go long narapela kantri.

Mipela i save givim ol kain kain rot bilong sip, olsem ol samting bilong solwara, freit bilong win, na tok klia, i dipen long sais bilong oda na ples bilong go long en.

Long saed blong eni delei o ol isiu wetem siping, kastoma sevis tim blong mifala bae i toktok kwiktaem wetem kastoma blong stretem problem.

Wetem ol gudfala pakej blong mifala mo ol gudfala fasin blong sendem samting, yu save trastem se ol prodak blong yu bae oli kam long stret kondisen mo long taem.

 

 

Setifiket

productcate-1-1
productcate-1-1
productcate-1-1
productcate-1-1
productcate-1-1
productcate-1-1

 

 

FAQ

K: Olsem wanem yu save sapos kaikai bilong pik i bin go nogut?

A: Hau long save sapos kaikai bilong yu i bin go nogut
Smel bilong ransid
Seipim
Moisture long beg/kontena

K: Hamas taim pik kaikai i save stap gut long en?

A: Taem yu putum gud long ol kondisen we i drae, mo i no strong tumas, oli save putum ol kakae blong kasem 4 manis, nomata we mifala i rekomendem blong yusum insaed long 60 dei long ol manis we i hot, mo 90 dei long ol manis we i kolkol blong . Oltaem jekem kakae bifo yu yusum blong ol bebet, mol, o ol nara pruf blong damej{

K: Yu mas lusim pik i kaikai olgeta taim?

A: Fid mo wota i moa gud blong kipim aotsaed long koop from oli save lidim yu i go long ol kondisen blong haos we i no klin sapos oli putum insaed. Be, sapos ol kakaruk oli gat tu tingting blong aot long koop from eni risen (e{1}}g{2}}, kolkol weta, fraet, etc{3}}), fid mo wota i mas stap insaed long koop{4}}}

K: Olsem wanem long makim gutpela kaikai bilong pik?

A: Hemia ol komon protin pesen we ol pik we oli gat ol difren yia mo stamba tingting oli nidim:
Ol pikinini ({0}} wik bilong krismas): 20-22% protin.
Ol pikinini i wok long gro (12-20 wik bilong krismas): 14-16% protin.
Ol leit ({0}} wik bilong krismas): 16-18% protin.
Mit Pisin ({0}} wik bilong krismas): 20-24% protin.
Mit Pisin ({0}} wik bilong krismas): 16-20% protin.

Mipela i ol profesenel pik fida manifakta na ol saplaia long Saina, ol i speselis long givim ol hai kwaliti kastomais prodak. Mipela i amamas long welkamim yu long baim jip pik fid bilong salim long hia na kisim kotesen long fektori bilong mipela. Long prais konsaltesen, kontektim mipela.

Askim wok painimaut